Besplatna dostava za kupovinu preko 2000 RSD!
Stopala · Znojenje · 7 min čitanja

Odvratne tajne neprijatnog mirisa stopala (i kako da ih pobedite)

Perete ih svaki dan, a čarape ipak „mirišu" pre nego što stignete kući. Nije do vas, niti do nedostatka higijene. Do biologije je. Evo šta se zaista dešava u vašoj patici i kako to da prekinete.

Bele patike i zgužvane čarape na betonskom podu, pogled odozgo

Neprijatan miris stopala ima i medicinsko ime: bromodoza. Toliko je čest da ga većina ljudi smatra normalnim, ali retko ko zna šta ga tačno izaziva. Kad shvatite mehanizam, rešenje prestaje da bude nagađanje i postaje jednostavna rutina.

Tajna br. 1: Znoj sam po sebi ne miriše

Na tabanima se nalazi preko 250.000 znojnih žlezda, više nego bilo gde drugde na telu. One luče gotovo čistu vodu sa malo soli i praktično nemaju miris. Kada biste stopala izlagali vazduhu ceo dan, taj znoj bi ispario i ne bi ostavio trag.[1]

Problem počinje kada tu vlagu zatvorite u čarapu i patiku. Temperatura raste, vlažnost ide ka 100 %, a površinski sloj kože omekša. To je savršen inkubator za ono što stvarno pravi miris.

Tajna br. 2: Miris prave bakterije, a ne vi

Na koži stopala žive bakterije koje su tu potpuno normalno, pre svega Staphylococcus epidermidis, Brevibacterium i Corynebacterium. One se hrane odumrlim ćelijama kože i aminokiselinama iz znoja. Nusproizvod tog „obroka" su isparljive masne kiseline, među kojima je najpoznatija izovalerijanska kiselina, jedinjenje koje daje prepoznatljiv miris sira i koje je u laboratorijskim uslovima direktno povezano sa jačinom mirisa stopala.[2]

Istraživanja su pokazala da ljudi sa izraženim mirisom stopala nemaju „prljavija" stopala, već znatno veći broj bakterija (naročito stafilokoka) po kvadratnom centimetru kože i vlažniju površinu na kojoj te bakterije brže razgrađuju znoj.[3] Drugim rečima, miris je jednačina sa dva člana: vlaga × bakterije. Ako smanjite bilo koji od njih, rezultat pada.

Tajna br. 3: Vaše patike pamte

Uložak i unutrašnjost obuće upijaju znoj i ljuspice kože. Ako istu obuću nosite dan za danom, ona nikad ne stigne da se osuši, pa bakterijska kolonija u njoj nastavlja da raste čak i dok patike stoje u hodniku. Zato sveže oprana stopala mogu da zamirišu već posle sat vremena: ne mirišu stopala, miriše ekosistem u obući koji ste ponovo aktivirali toplotom i vlagom.

Isto važi za čarape od sintetike koje ne odvode vlagu, kao i za zatvorenu obuću bez ventilacije. Kožu ste oprali, ali uslove niste promenili.

Zašto samo pranje nije dovoljno

Pranje uklanja deo bakterija i znoja u tom trenutku, ali ne menja ništa što se dešava narednih 8 do 10 sati u obući. Populacija se obnovi za nekoliko sati, a vlaga se vraća čim obujete čarape. Da biste nešto promenili, potrebno je delovati na sam uzrok: količinu vlage i uslove u kojima bakterije rade.

Ovde većina pravi grešku: posežu za dezodoransima sa mirisom koji samo maskiraju problem, ili za agresivnim sredstvima koja isuše i nadraže kožu, pa se ona ljušti i bakterije dobijaju još hrane.

Tri koraka koja zaista prave razliku

  1. Presecite vlagu na izvoru. Uveče, na oprana i potpuno suva stopala, nanesite proizvod koji istovremeno upija vlagu i smanjuje lučenje znoja. Kombinacija talka i cink oksida upija vlagu i umiruje kožu, dok heksametilentetramin (metenamin) u kontaktu sa kiselim znojem oslobađa male količine formaldehida koje privremeno smanjuju aktivnost znojnih žlezda i deluju antibakterijski. To je jedan od najdokumentovanijih sastojaka za lokalnu kontrolu znojenja stopala.[5] Upravo na tom principu radi Beastep suspenzija za stopala.
  2. Rotirajte obuću i pustite je da se osuši. Nikada ne nosite iste cipele dva dana zaredom. Izvadite uloške, ostavite ih na vazduhu i, ako možete, birajte modele od prirodnih materijala. Jedna patika kojoj date 24 sata pauze ima drastično manje bakterija od one koju nosite svakodnevno.
  3. Menjajte čarape i birajte pamuk ili vunu merino. Sintetika zadržava vlagu uz kožu. Ako imate dug dan, ponesite rezervni par. Zvuči banalno, ali to je pola posla.

Redosled je bitan: prvo smanjite vlagu, pa tek onda razmišljajte o mirisnim puderima ili osveživačima. Kada nema vlage, nema ni sirovine za bakterije, pa nema ni mirisa koji bi trebalo maskirati.

Koliko brzo se vidi rezultat?

Kod većine ljudi razlika u vlažnosti čarapa primeti se već posle nekoliko večernjih primena, a miris se povlači kako se bakterijska populacija u obući smanjuje, obično tokom prve do druge nedelje redovne upotrebe. Posle toga dovoljno je održavanje nekoliko puta nedeljno. Ako uz sve to primetite pucanje kože između prstiju, beličaste ili crvene promene ili svrab, obratite se lekaru, jer to može biti gljivična infekcija koja zahteva drugačiji tretman.

Beastep suspenzija za stopala
Preporuka iz teksta

Beastep suspenzija za stopala

Talk, cink oksid i heksametilentetramin u jednoj večernjoj primeni: upijaju vlagu, smanjuju lučenje znoja i uskraćuju bakterijama ono što im je potrebno da bi napravile miris.

Ukratko

  • Znoj ne miriše; miris prave bakterije koje razgrađuju znoj u zatvorenoj, vlažnoj obući.
  • Pranje pomaže samo trenutno jer ne menja uslove u obući.
  • Najefikasnije je smanjiti vlagu na izvoru: večernja primena suspenzije sa talkom, cink oksidom i heksametilentetraminom.
  • Rotirajte obuću, menjajte čarape i birajte prirodne materijale.

Izvori

  1. Ara K. i sar. (2006). Foot odor due to microbial metabolism and its control. Canadian Journal of Microbiology.
  2. Kanda F. i sar. (1990). Elucidation of chemical compounds responsible for foot malodour. British Journal of Dermatology.
  3. Marshall J., Holland K. T., Gribbon E. M. (1988). A comparative study of the cutaneous microflora of normal feet with low and high levels of odour. Journal of Applied Bacteriology.
  4. Taylor D. i sar. (2003). Characterization of the microflora of the human axilla. International Journal of Cosmetic Science (mehanizam razgradnje znoja).
  5. Stolman L. P. (1998). Treatment of hyperhidrosis. Dermatologic Clinics (heksametilentetramin/metenamin kao lokalni antiperspirant).

Ovaj tekst ima informativni karakter i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.